Donosimo vam neka imena iz bogate turopoljske prošlosti koja su rođena ovdje i koja su svojim radom promicali sve ljepote Turopolja.
Juraj Habdelić
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 1609. - Zagreb, 1678.) - isusovac, pisac i leksikograf
Juraj Habdelić bio je isusovac, kajkavski književnik, profesor i rektor zagrebačkog isusovačkog kolegija koji je njegovim zalaganjem bio uzdignut na stupanj sveučilišta. U svojim mnogobrojnim religiozno-moralnim djelima prikazao je i ondašnje političke događaje, socijalne probleme svoga vremena (Zercalo Marijansko, Prvi otca našeg Adama greh). Svojim hrvatsko-latinskim rječnikom Dictionar ili reči slovenske iz godine 1670. godine zauzima istaknuto mjesto u povijesti hrvatskog jezikoslovlja. Njemu u čast podignut je spomenik u Starom Čiču, osnovna škola u Velikoj Gorici nosi njegovo ime kao i knjižnica isusovačkog fakulteta u Zagrebu.
Slava pl. Ištvanić i August Šenoa
Slava pl. Ištvanić (V.Gorica, 1850. - Zagreb, 1944.)
August Šenoa (Zagreb, 1838. - Zagreb, 1881.) - romanopisac, pripovjedač, pjesnik
U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice, poseban trag ostavila je obitelj Šenoa. Poznato je da je August Šenoa u mladosti prijateljevao s brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite opčine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom radu. Turopolje spominje u djelima Turopoljski top, Mladi gospodin i Diogeneš, a njegov sin Milan surađivao je s Emilijem Laszowskim na knjizi Povijest plemenite opčine Turopolja dok je drugi sin Branko na brojnim slikarskim platnima i grafikama oslikao ovaj kraj. O ovom poznatom paru snimljen je i kratki povijesno-dokumentarni film pod nazivom August i Slava Šenoa, a koji govori o njihovoj ljubavi kao i domoljubnim idejama.
Franjo pl. Lučić
Franjo pl. Lučić (Kuče, 1889. - Zagreb, 1972.) - hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar
Ovaj poznati hrvatski skladatelj, po kojemu Umjetnička škola u Velikoj Gorici i Gradski mješoviti zbor nose ime, ostavio je veliki trag u hrvatskoj glazbenoj baštini. Bio je izabran za župana Plemenite opčine turopoljske, a na toj funkciji podigao je diljem Turopolja više škola, čitaonica i knjižnica. Godine 1921. izabran je za nastavnika u novoosnovanoj Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je predavao i dva puta bio izabran za rektora, te je osnovao svoju glazbenu školu Polyhimna. Stanovnicima ovoga kraja ponajviše je poznat kao autor turopoljske himne napisane 1925. godine.