down angle-up star poligone info tree building-o heart-o diamond address angle-down menu search times list-ul play picture-o book-open rating fax door plane-o phone clock-o wallet link envelope-o users music star-o info-circle plus angle-right angle-left map-marker print share-alt facebook twitter google-plus down angle-up star poligone info tree building-o heart-o diamond address angle-down menu search times list-ul play picture-o book-open rating fax door plane-o phone clock-o wallet link envelope-o users music star-o info-circle plus angle-right angle-left map-marker print share-alt facebook twitter google-plus

Zanimljivosti iz turopoljskog kraja

show
Zanimljivosti iz turopoljskog kraja

Znate li...

...da su možda baš Hrvati iz Turopolja dali svijetu modni detalj - kravatu (podgutnicu)?

Ono po čemu je cijeli ovaj kraj poseban je podgutnica – crveni rubac koji su turopoljske djevojke vezivale mladićima pod vratom (gutom) prije odlaska u vojnu službu te se smatra pretečom kravate. Rubac svezan a la Croate (na hrvatski način) prepoznat je na našim vojnicima u 17. stoljeću u Parizu i po Hrvatima nazvan kravata. Ako želite ponijeti uspomenu koja će vas podsjetiti na turopoljski kraj, podgutnica je idealan suvenir. A kako se priča o kravati proširila svijetom na zanimljiv i slikovit način govori Priča o kravati suvremenog velikogoričkog književnika Božidara Prosenjaka.

...što je poculica?

Pokrivanje glave udatih žena kao vidljivi znak njezinog statusa prastari je običaj sačuvan do danas. Odmah poslije vjenčanja mladoj su se sneji pletenice omotavale oko punteka na zatiljku i kosa se pokrivla kapicom, poculicom – turopoljskom ili posavskom halbicom i preko svega se stavljala peča (marama). Poculica je prekrivala cijelu kosu, izrađivala se od domaćeg platna i obrubljivala širokom domaćom ili kupovnom čipkom. Prebirani motivi (tkani na tkalačkom stanu) rađeni su na domaćem platnu, a našivani (vezani rukom) na komadićima kupovnog materijala i prišiveni na poculicu.

...da je sveta Lucija zaštitnica Turopolja?

Zašto je baš sv. Lucija zaštitnica Turopolja objasnio je poznati povjesničar Emilij Laszowski u knjizi „Povijest Turopolja" u kojoj navodi kako su se u prošlosti glavna spravišća Plemenite opčine turopoljske redovito održavala svake godine oko Jurjeva, a od kraja 16. ili početka 17. stoljeća na dan 13. prosinca tj. na blagdan sv. Lucije. Danas se na taj dan svečano obilježava i Dan grada Velike Gorice, a u tjednu koji prethodi blagdanu u gradu se organiziraju brojna kulturna događanja pod nazivom Lucijini dani.

...kako je Turopolje dobilo ime?

Jedno je od češćih mišljenja da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske riječi "tur" koja je označavala dugorogo govedo, a imala je značenje "oploditelja" i "boga Sunca". Govedo je izumrlo u 16. stoljeću. Zbog velike važnosti u životu ratara "tur" je postao osnovicom brojnim toponima. Turopolje se, međutim, sve do 16. st., naziva Campus Zagrabiensis, tj. Zagrebačko polje, ili pak samo Campus (Polje). Tek tada taj naziv postupno ustupa mjesto imenu Turovo polje, odnosno Turopolje.

...da su u Lukavcu nekoć postojale vještice?

Čitajući zanimljivu povijest starog grada Lukavca možete pronaći podatak kako su se nekoć upravo na tom mjestu održavala suđenja vješticama, a dokaz tomu je i coprnički zatvor koji se nalazi u prizemlju kaštela. Poznata hrvatska spisateljica Marija Jurić-Zagorka velik dio radnje romana Kći Lotrščaka smjestila je u Turopolje, upravo u starom gradu Lukavcu gdje su prema njenim riječima vještice često stizale u pohode.

...što je turopoljski banderij?

Iz obveze Plemenite opčine turopoljske da se plemići odazovu kraljevom pozivu u vojnu službu stvoren je Turopoljski banderij, počasni zbor turopoljskih plemenitaša, koji je ratovao kao samostalna postrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedništvom hrvatskog bana. Poznata je njihova odora koja se sastoji od modrih hlača i kaputa ukrašenog vezom i krznom, bijele košulje s izvezenim motivom žira, šubare od kunovine, podgutnice svezane oko vrata, crnih čizmi s visokim sarama i sablje. Danas je Turopoljski banderij svečana povijesna postrojba hrvatske vojske koja sudjeluje na važnim gradskim, županijskim i državnim manifestacijama i događanjima.

...što je kojnača?

Kojnača je tramvaj kojeg su vukli konji, a koji je od 1907. do 1937. godine prevozio putnike i teret po Velikoj Gorici. Tramvajska je pruga bila dugačka osam kilometara i protezala se od Novog Čiča, sela jugozapadno od Velike Gorice, preko središta Velike Gorice do željezničkog kolodvorau Gradićima. Osim stanice na kolodvoru u Gradićima i one u Novom Čiču, postojale su još tri postaje – kod bolnice, pošte i vojarne.

 ...da Turopolje ima svoju himnu?

Turopoljsku himnu skladao je Turopoljac Franjo Lučić. Ovaj poznati hrvatski skladatelj, po kojemu Umjetnička škola u Velikoj Gorici i Gradski mješoviti zbor nose ime, ostavio je veliki trag u glazbenoj baštini ovoga kraja. Bio je izabran za župana Plemenite opčine turopoljske, a na toj funkciji podigao je diljem Turopolja više škola, čitaonica i knjižnica. Stanovnicima ovoga kraja ponajviše je poznat kao autor turopoljske himne napisane 1925.godine, čiji vam tekst donosimo ovdje:

Turopoljska himna

Nek zaori naša pjesma
Snažno kao grom
Sedam stotin ljeta slavi
Turopoljski dični dom.

Složno naprijed braćo mila
Turopoljac želi vijek
Da ni jedna njemu sila
Ne pomuti slavni stijeg.

Turopoljski lug, veselje
Njeg oblijeva Odre val
Slavne borbe je znamenje
Lukavec ponosni grad.

Staru tvoju slavu pjeva
Slavuj v lugu zelenom,
O njoj priča naša djeva
Svome dragom miljenom.

Da nam uvijek sretan bude,
Turopoljski dični rod,
Našu dragu djedovinu
Branit ćemo složno svi.

Zato srca svi u jednu
Ljubav ćemo složit mi.
Bože silni, Bože sveti,
Turopoljski brani dom.
Ljubav, slogu nam podijeli,
Ponos da smo rodu svom.

...da postoji veza između Velike Gorice i Turopolja i velikog hrvatskog književnika Augusta Šenoe?

U povijesti Turopolja, osobito Velike Gorice, poseban trag ostavila je obitelj Šenoa. Poznato je da je August Šenoa u mladosti prijateljevao s brojnim Turopoljcima, pripadnicima Plemenite opčine turopoljske, a upravo je u Velikoj Gorici upoznao Slavu pl. Ištvanić kojom se oženio i koja mu je bila velika inspiracija i potpora u literarnom radu. Turopolje spominje u djelima Turopoljski top, Mladi gospodin i Diogeneš, a njegov sin Milan surađivao je s Emilijem Laszowskim na knjizi „Povijest plemenite općine Turopolja“ dok je drugi sin Branko na brojnim slikarskim platnima i grafikama oslikao ovaj kraj.

 

Close