Bogata povijest, srdačni domaćini i zanimljive priče privukle su u Turopolje brojne pisce, umjetnike i istraživače iz drugih krajeva Lijepe Naše. Svi su oni iza sebe ostavili veliki trag i brojna djela koja na jedinstven način govore o povijesti i ljepotama ovoga kraja.
Opera Maričon skladatelja Srećka Albinija i autora teksta Milana Mrekara iz 1901. godine u tri čina opisuje događaje u Turopoljskom lugu i gradu Lukavcu u vrijeme francuske okupacije Turopolja.
Većina njegovih najboljih pripovjedaka smještena je u seosku sredinu Vukomeričkih gorica (Svoga tela gospodar, Breza, Kriza). Velika Gorica mu se odužila nazvaviši jednu od najdužih ulica u centru grada njegovim imenom.
Ovaj zagrebački kanonik iz 18. stoljeća u svojim djelima iznio je dragocjene podatke o Turopolju i Turopoljcima (kako su se birali župani za sv. Luciju, o ratu protiv Turaka, radu Nikole Hribara, Jurja Muliha...).
U svojoj zbirci pjesama Balade Petrice Kerempuha često je spominjao Turopoljce te je oživio brojne slike iz hrvatske, ali i turopoljske povijesti (o turopoljskim pravicama, turopoljskim protuturskim vojnama, restauracijama u gradu Lukavcu...). O važnosti kajkavskog govora piše u djelu Turopolska reštauracija A.D. 1848.
Arhivist i povjesničar, uredio je arhiv u Velikoj Gorici te objavio velik broj rasprava, članaka i monografija iz područja srednjovjekovne povijesti Turopolja. Posebno su ističu djela: Povijesni spomenici Turopolja sv. I-IV. (1904.) te reprezentativno monografsko djelo Povijest plemenite opčine Turopolja u tri sveska (1910. - 1924.) koje je do danas temeljna knjiga o povijesti Turopolja od vremena Rimljana pa sve do početka 20. stoljeća.
Poznati hrvatski pisac u putopisima Kod kuće (Plač drugi) i Obična šetnja piše o Turopolju. Poznate su njegove riječi:
Da si mi zdravo plemenita grofovijo, noseći ime plemenitog Tura, sa turom na plemenitim vodama Odri i Lomnici, sa glavom na zelenom vanjkušu Vukomerića i s opancima na zelenoj vodi Ljutovida Posavca!
Rođen u Velom ratu na Dugom otoku, ostao je zapamćen kao marljivi sakupljač turopoljske kulturne baštine. Njegova obitelj posmrtno je objavila sva njegova etnografska i muzikološka istraživanja u knjizi Plemeniti puti (1994.)
Slikar i književnik, sveučilišni profesor i autor brojnih knjiga o hrvatskim umjetnicima, u knjizi Skitnje jedno poglavlje posvetio je Turopolju u kojem su opisana mjesta Mala Mlaka, Kurilovec, Buševec, Vukovina, Lukavec te stare turopoljske kurije.
Suvremeni velikogorički autor koji u svom djelu Priča o kravati na zanimljiv i ilustrativan način govori o tome kako je kravata osvojila svijet svojom simbolikom i romantičnom pričom.
Radnja se nekih Zagorkinih romana velikim dijelom odvija u Turopolju, a i mnogi su elementi iz bogate povijesti Turopolja u njima vrlo spretno i originalno korišteni. Nerijetko je citirala izvore iz povijesti Plemenite opčine turopoljske, posebice u romanima Gordana i Kći Lotršćaka.
Skladao je operu Seoski plemić koja je izvedena 1910. godine i čija se radnja događa u vrijeme francuske provale u Turopolje.