Muzej Turopolja
Nekadašnje sjedište i vjećnica Plemenite opčine turopoljske u više je navrata mijenjala namjenu da bi 1960. bila pretvorena u Muzej Turopolja koji u svojem iznimno bogatom fundusu čuva arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu građu velikogoričkog područja. Fundus muzeja broji oko 3500 predmeta te preko 20000 fotografija i negativa. Osim stalnog postava koji se nalazi na prvome katu, u prizemlju je smješten galerijski prostor u kojem se održavaju povremene izložbe ili zanimljive likovne radionice za djecu, mlade i njihove roditelje.
Adresa: Trg kralja Tomislava 1, 10410 Velika Gorica
Kontakt: Telefon+385 (0)1 6221 325, +385 (0)1 6225 082
Faks: +385 (0)1 6225 077
Web: www.muzej-turopolja.hr
E-mail: muzej-turopolja@muzej-turopolja.hr
Pučko otvoreno učilište
Pučko otvoreno učilište osnovano je 1960. godine, tada pod nazivom Narodno sveučilište "Juraj Kokot" i sve do današnjeg dana osluškuje puls Velikogoričana i nastoji udovoljiti njihovim svakodnevnim potrebama za izobrazbom i kulturom. Bogat spektar ove ustanove upotpunjen je 1980. godine kada se Učilište širi na još jednu lokaciju u novoizgrađenom naselju Galženica - Dom kulture u kojem je otvorena prva galerija u Velikoj Gorici, područna knjižnica i komorna dvorana. Danas su u Pučkom otvorenom učilištu ostale najvitalnije kulturne djelatnosti (kazališna, galerijska, koncertna, nakladnička, kinematografska) uz organizaciju brojnih radionica, programa usavršavanja, tečajeva stranih jezika.
Galerija Galežnica
Galerija Galženica neprofitna je galerija koja djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Osnovana je 1980. godine i od tada kontinuirano - isprva kao jedna od zagrebačkih galerija suvremene umjetnosti, a nakon osamostaljenja Velike Gorice, kao jedina velikogorička galerija toga tipa – prati, promiče i producira suvremenu umjetnost.
Reprezentativnošću izložbenog prostora i svojom lokacijom na središnjem gradskom Trgu Stjepana Radića, u arhitektonski i urbanistički novoizgrađenoj gradskoj zoni Galženica, galerija je širom otvorila vrata ne samo istaknutim imenima iz svijeta moderne i suvremene likovne umjetnosti, nego i likovnim umjetnicima lokalnog, regionalnog značaja.
Adresa: Trg S.Radića 5, Velika Gorica
Tel: 01 6221-122
Web: www.galerijagalzenica.com.hr
E-mail: galzenica@gmail.com
Radno vrijeme: pon-pet 10-16h, sub-ned 10-13h
Scena Gorica
Od svog osnutka Scena je ostvarila velik broj premijernih naslova, od velikih dramskih predstava, dječjih predstava, predstava u suradnji sa školama, plesnih predstava, korpodukcija. Predstave su izvođene u dvorani Gorica, u dvorani Galženica, ali i na mnogim gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Na Sceni Gorica nastupio je velik broj hrvatskih kazališni stvaralaca – od najstarijih afirmiranih, do onih koji su tek na početku svog kazališnog rada.
Adresa: Zagrebačka 37
Tel: 6259-800
Web: www.pouvg.hr
Knjižnice
Knjižnice i čitaonice u Turopolju imaju dugu tradiciju. Gradska knjižnica Velika Gorica tradicijska je sljednica čitaonice u Velikoj Gorici osnovane 1886. godine. Od listopada 1999. godine djeluje samostalno na dvije lokacije: Središnja knjižnica Zagrebačka 37 i Područna knjižnica Galženica, Trg S. Radića 5. U oba odjela redovito se organiziraju razna događanja: tribine, susreti s autorima, predstavljanja knjiga, obilježavanje raznih obljetnica, prigodne izložbe i ostale akcije sa ciljem informiranja korisnika i poticanja na kvalitetno druženje s knjigom.
Adresa: Zagrebačka 37
Tel: 6253-338
Web: www.knjiznica-vg.hr
Radno vrijeme za korisnike / sve lokacije:
ponedjeljak - petak od 8.00 – 19.30
subota od 8.00 – 13.00
Javni spomenici
Usporedno s urbanističkim razvitkom i naglim bujanjem novih stambenih naselja i čitavih gradskih četvrti koncem sedamdesetih godina rasla je i svijest i potreba za likovno–estetskim uređenjem gradskog okoliša, odnosno opremanjem javnih prostora i zelenih površina sadržajima umjetničke prirode.
Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu 'Golubica'
Lokacija: Zagrebačka ulica i Ulica Jurja Dobrile uz pristup Gradskom groblju
Opis skulpture: Spomenik je oblikovan kao skladna kompozicija simbola vrata (Krška vrata u Turopoljskom lugu) i simbola golubice. Skulptura Golubice postavljena je na gredu koju nose dva stupa međusobno nagnuta jedan prema drugom.
Ispred spomenika postavljen je monolit od granita na kojem su uklesana imena 121 poginulog branitelja.
Autor: Mladen Mikulin, rođen 1958.g. u Velikoj Gorici. Živi i radi u naselju Vukovina. Diplomirao je 1986. g. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na katedri za kiparstvo. Izveo je preko 30 javnih skulptura u Hrvatskoj. Za izradu skulptura koristi materijale: drvo, kamen, broncu i nehrđajući čelik.
Brončani kip 'Bombaša'
U kontekstu memorijalne plastike svakako zaslužuje pozornost prvi spomenik palim borcima u Velikoj Gorici, robustan i golijatski nadmoćno impostiran brončani kip "Bombaša" monumentalnih pretenzija kipara Emila Bohutinskog. Postavljen je u poluklečećem položaju na visoko uzdignutom betonskom postolju u parku pored zgrade Pučkog otvorenog učilišta 1951. godine. Ovaj umjetnik studirao je na akademiji u Zagrebu, a usavršavao se na Accademia di belle arti u Rimu.
Spomen obilježje Vladimiru Nazoru
Treba svakako spomenuti brončanu bistu, spomen obilježje velikom hrvatskom književniku i pjesniku Vladimiru Nazoru, postavljenu 1984. godine na mramornom postolju između Kolareve i Magdalenićeve ulice povodom obilježavanja dana mjesne zajednice. Čvrstom i snažnom modelacijom plastički naglašenih karakternih crta lica i općenito misaonom karakterizacijom lika nameće se kvalitetom rad akademske kiparice Marije Ujević, akademkinje i profesorice na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Kiparska priča 'Ivana Brlić Mažuranić, Gita i Hlapić'
Brončana figura koja je formom i sadržajem bliska djeci, ukrašava vrtnu hortikulturnu površinu dviju specijaliziranih dječjih ustanova, a također je rad kiparice Marije Ujević. Na poziv i u organizaciji Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Zagrebačkoj ulici, a povodom obilježavanja 50 godina rada te ustanove, umjetnica je u stilski prepoznatljivoj maniri obradila temu te odlila u bronci zanimljivu kiparsku priču "Ivana Brlić Mažuranić, Gita i Hlapić", umanjenu grupnu kompoziciju s centralnom sjedećom figurom slavne književnice i njenim literarnim junacima.