Posebno obilježje ovom kraju dalo je šumsko bogatstvo budući se drvo koristilo ne samo za gradnju seoskih domova nego i za izradu svih uporabnih predmeta u domaćinstvu (posebice u izradi škrinja, preslica, tkalačkih stanova, zipki...). Osnova tradicijskog graditeljstva je hrast lužnjak, kao autohtoni građevni materijal kojemu su domaći majstori znali udahnuti dušu. Od hrastovine su podizane seljačke kuće - hiže, kurije - ladanjske kuće imućnijih Turopoljaca, čardaci - drveni domovi na kat s prekrasno ukrašenim stubištima te drvene kapele.
Drvene kapelice Turopolja i Pokuplja jedinstvene su u svijetu. Njihovo postojanje seže još u rani srednji vijek, no većina sačuvanih datira iz 17. stoljeća. Danas je sačuvano svega 11 drvenih kapelica, tri u Turopolju, dvije u Vukomeričkim goricama, a šest u Pokuplju. Gradili su ih majstori palirskih i tesarskih družbi Turopolja, u pravilu od hrastovine, odnosno hrastovih greda. Pokrivane su hrastovim dašćicama - "šindrom".
Kapele
Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka
Ova je građevina najljepši i najreprezentativniji primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske. Brojkama urezanim na "pristašeku", 1642. (gradnja kapele) i 1912. (dogradnja trijema), urezana je 270 godišnja tradicija turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. U njezinoj unutrašnjosti nalazi se lijepi krilni oltar iz 17. stoljeća s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne te Kristove muke s druge strane. Na tabulatima i drvenim oplatama poput galerije slika našeg domaćeg slikarstva sačuvano je oko 150 oslikanih ploha s prikazima svetaca i biljnih motiva. U kapeli se nalazi rijedak ikonografski prikaz sv. Kümmernisse, raspete svetice s bradom. Uz crkvu je prenesen jednokatni drveni čardak s trijemom od rezbarena drveta koji služi kao župni dvor i zajedno s crkvom čini skladnu cjelinu.
Informacije: Župni ured sv. Barbare, Velika Mlaka 10 408, Školska 33, Telefon : 01 6234 761
Kapela svetog Ivana Krstitelja, Buševac
Sagrađena je u drugoj polovici 17. st., prvobitno je posvećena Sv. Apostolu, a potom Sv. Ivanu Krstitelju, prema glavnome kipu na oltaru iz 1696. g. Oltar je ukrašen bogatom baroknom rezbarijom lišća akantusa. U kapeli je posebno vrijedan unutarnji prostor sa sasvim rustičnim slikarstvom sačuvanim još na svodu koji je oslikan scenama Rastanka Apostola. Prema koloritu i dinamici svojih pokreta podsjećaju na srednjovjekovne istarske freske, a izrazitim gestikulacijama i fizionomijom na rani barok. Na zidovima kapele naslikani su likovi Evanđelista – Sv. Matej i Sv. Ivan na sjevernom, te Sv. Marko i Sv. Luka na južnom zidu. Važno je napomenuti da ovo slikarstvo spada u vrlo rijetko sačuvano pravo pučko slikarstvo, koje se razlikuje od onoga iz drvene crkve Sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Ova je kapela, ujedno bila i uzorak za niz drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju u postbaroknom razdoblju.
Informacije: Župni ured Pohoda Blažene Djevice Marije, 10 419 Vukovina, Juraja Habdelića 14, Staro Čiče
Kapela sv. Jurja u Lijevim Štefankima
Kapela sv. Jurja u Lijevim Štefankima predstavlja najizvorniji primjer tlocrtno razvijene kapele 17. stoljeća. Jedna je od najstarijih i najvrednijih drvenih kapela, podignuta je 1677. g. na mjestu prijašnje kapele, a 1704. g. prenesena je na današnje mjesto. Interijer ima barokni sklad boja, dominantan je ornamentikom i biljnim ukrasom bogato urešen oltar iz 1725. g. Drvorezbareni oltar je istinski pečat baroknog vremena s bogato pozlaćenim lišćem akantusa, skulpturama, marmoriziranim stupovima, tektonskim retablom, središnjom oltarnom slikom sv. Jurja te likom Madone u medaljonu na stici oltara. Biljna dekoracija vedrih boja nalazi se na tridesetak kaseta tabulata. Spomenuto slikarstvo spada u rad slikara polikromatora koji su u prvoj polovici 18. stoljeća, točnije između 1720. i 1730. godine, obilazili Turopolje.
Informacije: Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije, 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb
Kapela Ranjenog Isusa, Pleso
Na prostranom polju, pokraj Zračne luke Zagreb, smještena je kapelica Ranjenog Isusa. Ovu kapelu je podigla i opremila Rozalija Plepelić udovica plemića Ladislava Plepelića 1758. g. Njezina današnja vrijednost su dekoracije pročelja. Od hrastovih je greda s tri oltara posvećena Ranjenom Isusu, Žalosnoj Majci Božjoj i Isusovom krunjenju trnovom krunom. Na pročelju kapele ispisana je bojom godina 1896. što prema tipu kapele i načinu obrade planjki (drvenih greda) može odgovarati godini izgradnje. Streha je optočena zubcima u obliku kapljica, koje su baš kao i drugi ornamenti na pročelju kapele obojeni bojama hrvatske trobojnice: crven, bijeli, plavi. Zidove interijera krasi Križni put izvornog umjetnika u drvu Mate Mihinice iz Obrezine.
Informacije: Župni ured Blaženog Alojzija Stepinca, Velika Gorica 10 410, Jurja Dobrile 70, Tel. +385 1 6222 170
Kapela sv. Roka u Cvetković brdu
Sadašnja je kapela, na mjestu stare iz druge polovine 17. st., sagrađena 1867. g., a posvećena 1888. g. Planjke (debele daske) su spajane na način tzv. njemačkog ugla, a prozori se zatvaraju na starinski način drvenim pločama izvana. Glavni oltar je posvećen svecu zaštitniku Sv. Roku, a pokrajnji desni oltar posvećen je Sv. Vidu, izradio ga je u drvetu Josip Markuz samouki kipar iz Roženice, nastavljač tradicije turopoljskih majstora drvorezbara. Iznad kora uzdiže se zvonik s piramidalnim krovićem.
Informacije: Župni ured Majke Božje Snježne, Dubranec 3, Tel. +385 1 6267 407, obavezno uz prethodnu najavu.
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici
Sadašnja je kapela, na mjestu prve kapele iz druge polovine 17. st., sagrađena 1888. g., a posvećena je 1889. g. Svojim izgledom i specifičnim načinom gradnje «na žale» razlikuje se od domaćeg tradicionalnog načina gradnje. Unutrašnje stijene obložene su daskama višebojno oslikanim ornamentikom geometrijskih i stiliziranih vegetabilnih motiva koji podsjećaju na motive s narodne nošnje. Nacrt kapele izradio je dr. Hermann Bollé, a gradila ju je družina različitih majstora iz Štajerske, Mađarske, Njemačke i Hrvatske.
Informacije: Župni ured Majke Božje Snježne, Dubranec 3, Tel. +385 1 6267 407, obavezno uz prethodnu najavu
Kapela sv. Ivana Krstitelja u Lukinić Brdu
Prva drvena kapela sagrađena je vjerojatno prema natpisu na zvonu još u drugoj polovini 17. st., a današnja kapela je iz 1908. g., a posvećena je 1909. g. Kapelu je podigla tesarska družba Marka i Jure Jankovića iz Čičke Poljane, a glavni oltar djelo je domaćeg majstora Pospišila iz Buševca.
Informacije: Župni ured Majke Božje Snježne, Dubranec 3, Tel. +385 1 6267 407, obavezno uz prethodnu najavu.
Kapelica sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom
Najsličnija je kapeli u Lukinić Brdu, iako je znatno manja. Podigli su je 1932. g. majstori tesari Orečići iz Lijevih Štefanka. Ornamentika je ista kao i ona na drvenim, obiteljskim kućama u Pokupskom koje su također gradili. U kapeli je skroman oltar iz 17. st. koji ukazuje na starije porijeklo kapele. Od inventara posebno je vrijedno ulje na platnu Krist predaje ključeve sv. Petru nepoznatog pučkog slikara.
Informacije: Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije, 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb
Kapela sv. Trojstva u Pokupskom Gladovcu
Podignuta je 1847. g. na brijegu izvan naselja. Najstariji dio inventara je ovalna slika Svih Svetih i mali bočni oltar. U kapeli se isto tako nalazi i vrlo zanimljiva i vrijedna slika posvećena Sv. Ivanu Nepomuku, zavjetna slika iz 1743. g. prikaz bitke s Turcima u krajoliku kroz koji protječe rijeka ispred utvrđenog grada. Druga oprema interijera crkve je iz razdoblja rokokoa, vjerojatno djelomično prenesena iz izgorjele crkve Sv. Trojstva u Slatini.
Kapela sv. Duha, Lučelnica
Spominje se 1668. g., srušena je i podignuta nova 1704. g. U 19. st. građena je nova kapela na mjestu stare. Današnja kapela potječe iz 1935. g. Sačuvan je oltar manjih dimenzija pučkog baroknog stila iz 1749. g. s kipovima sv. Florijana i sv. Jurja, omiljenih svetaca zaštitnika u Turopolju i slikom Krunidbe B.D. Marije. Križni put, djelo domaćeg autora Mate Mihinice iz Obrezine, krasi zidove kapele.
Informacije: Župni ured Majke Božje Snježne, Dubranec 3, Tel. +385 1 6267 407, obavezno uz prethodnu najavu.
Kapela sv. Ilije , Auguštanovec
Kapela sv. Ilije minijaturna je crkvica, sagrađena kao zvonara oko 1926. godine. Proširena je i popravljana 1975. godine, a ponovno obnovljena 2004. godine. Za jedne vremenske nepogode 1953. godine u zvonaru je udario grom i usmrtio zvonara koji je zvonio na uzbunu. Nakon te nesreće zvonaru su posvetili sv. Iliji, zaštitniku od groma, pa od tada mještanima služi kao kapelica.
Informacije: Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije, 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb
Kurije
Uz jedinstvene drvene kapelice, u graditeljstvu se posebno ističu drvene kurije kao primjer autohtone stambene gradnje imućnijih ljudi ovoga kraja. Na žalost, danas ih je sačuvano tek nekoliko - kurija obitelji Alapić u Vukovini, župni dvor u Starom Čiču, Josipovićeva kurija u Kurilovcu, dvorovi obitelji Zlatarić i Pintar u Bukevju te najbolje sačuvana kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici. U prizemlju kurije nalazile su se gospodarske prostorije, a na katu je obično bilo pet velikih soba. Najveća, zvana palača s velikim stolom, služila je kao blagavaonica a do nje se nalazio salon s klasičnim namještajem te još tri spavaonice. Prostrana dvorišta okruživala su kurije, a neka od njih pretvorena su u lijepe parkove.
Kurija Modić-Bedeković, Donja Lomnica
Kurija Modić-Bedeković ističe se kao primjer autohtone stambene gradnje turopoljskog kraja, a cijelo imanje ubraja se među najvrijednije primjere graditeljske kulturne baštine središnje Hrvatske te je zaštićeno kao spomenik kulture 1972. godine. U kuriji je sve zadržalo dah prošlosti, a prostorije krase lijepo očuvane keramičke peći za grijanje, stilski namještaj, slike po zidovima poznatih i nepoznatih umjetnika, svjetiljke i porculan te rodoslovlje obitelji Modić. Posebno zanimljiv detalj predstavlja pod predvorja od kamenih oblutaka koji je uzet iz obližnjeg potoka. Posljednje stanovnice kurije bile su sestre Vilma i Milka Bedeković koje su svojim umjetničkim radom obilježile život ovog dvora, a zbog vrlo dobre očuvanosti i nedavne obnove danas ondje možete doživjeti ljepotu ladanjskog života na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. Ako zaželite odmor i predah u hladu, možete ga pronaći u prostranom dvorištu s parkom gdje se nalazi i sukačnica, prostorija za spravljanje hrane.
Kuriju je moguće posjetiti iz prethodnu najavu djelatinicima Muzeja Turopolja na telefon 01 6221 325 / www.muzej-turopolja.hr
Kurija Alapić, Vukovina
Alapićeva kurija pripadala je obitelji Alapić koja je u naše krajeve došla iz Mađarske. Imanje u Vukovini kupio je Baltazar Alapić od hercega Ivaniša Korvina 1496. godine. Prema povijesnim podacima u njoj su sve do smrti boravili Baltazar Alapić (umro u Vukovini 1520. godine) i Gašpar Alapić (umro 1584. godine također u Vukovini).
Budući da je kurija uništena nebrigom i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, u novije vrijeme Konzervatorski zavod provodi zaštitne radove i sanaciju na očuvanju ovog objekta. U dijelu kurije nalazi se atelje kipara Mladena Mikulina čiji radovi krase i veliko dvorište i park ispred kuće.
Čardaci
Do podizanja nasipa u drugoj polovici 19. stoljeća područja doline Kupe i Save bila su povremeno poplavljena. Zbog velike vlažnosti tla, Turopoljci su podizali svoje kuće na stupove i tako su nastali čardaci. Donji dio drvenih kuća nikada nije služio za stanovanje, nego su se tu nalazile šute ili potiže (spremišta za oruđa) dok su stambene prostorije bile isključivo na katu. Najpoznatije primjerke ove gradnje možete pronaći u Mraclinu i Posavini s poput čipke prekrasno izrezbarenim trijemovima i vanjskim stubištima. Danas su to zaštićeni spomenici kulture koji govore o graditeljstvu i graditeljima u minulim stoljećima.
